Podijeli

Knjižara So, 25. jul 2008.

U danima u kojima se u našem gradu odvija fešta pisane riječi - tradicionalni Sajam knjiga, iz Knjižare So priznaju da preporukom nije lako izdvojiti jedne, a zanemariti druge naslove... Dobrih je knjiga, naprosto, ovih dana pun Herceg-Novi!

Iz pouzdanih knjižarskih izvora saznajemo da se nagrada za izdavački poduhvat smiješi upravo onom čudu izdavastva i pregalaštva - koje se već sedmicama nalazi u izlogu Knjižare So.

Saznajemo da je nanovo, po drugi put zaredom, najprodavaniji roman nekog domaćeg autora na hercegnovskom Sajmu - roman Lutajući Bokelj Nikole Malovića. Autor će potpisivati roman sutra, od 8 do 9 uvece, na štandu Lagune, beogradskog izdavača Lutajućeg Bokelja.

Do sljedećeg Svijeta kulture, mnogi će se sajamski hitovi naprosto preseliti na police gradske Knjižare So, s cim svakako valja računati kao i sa tim da će na Trgu Nikole Đurkovića br. 3 moći da se nađe esencija ovogodišnje sajamske ponude.

Izdavački poduhvat, knjiga čije ime držimo za sada u tajnosti, postaće sastavni dio brenda gradskog knjižarstva.

S tog nam mjesta i ovoga puta dolaze vrijedne preporuke za čitanje naredne sedmice.

S razlogom, akcenat danas stavljamo na novitete onih velikih izdavačkih kuca koje (iz ovih ili onih razloga), nisu prisutne na hercegnovskom Sajmu. To su kuće Geopoetika, Dereta, Rad, Rende i još neke, čijim prisutvom u Knjižari So Herceg-Novi nastavlja da slovi kao grad s rafiniranim knjižarstvom.

Radnja novog romana najpoznatijeg japanskog pisca Harukija Murakamija, naslovljenog Kad padne noć, dešava se jedne tokijske noci kada tokom sedam sati, pet izgubljenih duša - prelijepa zena, trombonista, prostitutka, programer i buntovna tinejdžerka ukrštaju svoje priče i puteve. Ovaj roman preispituje ljudsko ponašanje od samoživosti do empatije, moći zapažanja i snage ljubavi, a sve to je prožeto specifičnim Murakamijevim humorom. Nema sumnje da će i ovaj roman dostići popularnost predhodnih autorovih knjiga prevedenih na srpski jezik. Izdavač je Geopoetika.

Izdavačka kuća Algoritam, objavila je novo izdanje legendarnog romana Paklena pomorandža, engleskog pisca Entonija Bardžisa. U ovoj košmarnoj viziji budućnosti grupa mladih bandita uživa u nasilničkom ponašanju i prkošenju svim uobičajenim društvenim konvencijama. Tu se postavlja pitanje postojanja slobodne volje i mogućnosti izbora izmedu dobra i zla. Ovo je knjiga koja stoji rame uz rame sa Orvelovom 1984. i Hakslijevim Vrlim novim svetom i nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Od autorke bestselera Kao voda za čokoladu Laure Eskivel, u izdanju Derete pojavio se njen novi roman Malinče. To je potresna priča o jednoj od najkontroverznijih žena Meksika, Malinalji, ljubavnici Ernana Kortesa, prevodiocu u odnosima Španaca i Asteka tokom osvajačkih pohoda. Između ljubavi prema narodu i ljubavi prema čovjeku koji ju je opčinio Malinalja bira put kojim pokušava da objedini ova dva suprotstavljena osjećanja. Meksičko tlo i položaj žene su teme koje od početka do kraja prožimaju ovu nezaboravnu priču.

Za Knjigu o kameleonima Žozea Eduarda može se reći da je stvarno neobičan roman, s radnjom smještenom u Angoli. Roman nastanjuju likovi čije priče ostaju nerazriješene. Glavni lik, Feliks Ventura, čovjek je s vrlo čudnom profesijom. On je prodavac prošlosti i sa svačijom istorijom moze učiniti bukvalno sve. On mijenja sjećanja i porijeklo, tako da se istina mijenja iz minuta u minut. Kroz sve ovo, isprepletena je i dirljiva ljubavna priča nispricana (kao i cio roman), iz perspektive kameleona koji živi u Feliksovoj kući.

Jedan od rijetkih tinejdžerskih romana koji se obraća mladoj muškoj populaciji je Kako sam izgubio nadimak i stekao devojku Debre Garfinkl. Priča prati srednjoškolske muke dječaka kojeg zovu Žgolja Štreberčina. Neko sa takvim nadimkom se, logično, baš i ne sviđa djevojkama. Kao što i sam naslov kaže, on na kraju izlazi kao pobjednik. Ali da bi do svega toga došao morao je da upozna deset "osnovnih životnih pravila", kojih to, čitamo u jednom od bisera tinejdžerske literature, u romanu Kako sam izgubio nadimak i stekao devojku.

U izdanju pančevačke izdavačke kuće Mali Nemo pojavila se veoma ozbiljna knjiga-studija o zlostavljanju na poslu: Mobing - komunikacija na četiri noge. Unutar stranica ovog štiva, koje predstavlja neveselu svakodnevicu savremenog balkanskog društva, nalaze se primjeri i ispovijesti žrtava vertikalnog, horizontalnog, strateškog i emotivnog mobinga; kao i vjerni opisi psihopatske strukture ličnosti mobera.

I poslije hercegnovskog Sajma, kažimo na kraju, izbor izabranih sajamskih naslova - nastaviće da postoji u gradskoj Knjizari So, u prostoru koji jeste od prvog dana formatiran da upravo njeguje pravu, lijepu književnost.