Podijeli

Dragi prijatelji Knjižare So,

Po okončanju hercegnovskog tradicionalnog Sajma knjiga (21-28. jul 2008), s ponosom možemo reći da se sajamska ponuda sada nastavlja – u našem prostoru, na glavnom gradskom trgu.

U ponudi imamo i ono što se nije moglo da nađe na Sajmu, npr. najnovije naslove izdavačke kuće Geopoetika (novi roman japanskog pisca Harukija Murakamija, novi roman norveškog pisca Edgana Lua), nove Deretine naslove, hitove kuće Magnet i Okean, te samu pisanu esenciju minulog Sajma.

Teoretski, i u šali, kad bismo ovog trenutka s fondom kojim raspolažemo mi odlučili da oformimo javnu biblioteku – mogli bismo da ih oformimo ravno 5, jer zakon nalaže da se biblioteka može da otvori ukoliko raspolaže fondom od 2000 knjiga. Naravno, mi i dalje ostajemo klasična knjižara, koja u ponudi nema sveske i olovke, nego knjige, i koja je formatirana na način da njeguje pravu, lijepu književnost.

Ovih nas dana posjećuju mnogi inostrani i domaći gosti, te pisci, izdavači, novinari. Prepoznati smo kao brend, i nalazimo se, kao prva i jedina knjižara u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori, promovisani u prevodnim turističkim vodičima.

Ovih dana muku mučimo sa Agencijom za izgradnju i razvoj Herceg-Novog. Po slovu našeg very own idejnog projekta, i nakon projektnog elaborata u vezi s tim kako u nastavku treba da izgleda glavni gradski trg (dakle bez kafanskih suncobrana nalik reklamnim mega-šatorima, napadnim reklamama i svijetlećim firmama), što ga je znalački osmislila u te svrhe angažovana kotorska NVO Expeditio, mi nemamo pravo da ispred knjižarske butige držimo estetični stalak nevelikih dimenzija s upravo umjetničkim razglednicama Studija Strugar, jedinih razglednica oslobođenih (zbog umjetničke vrijednosti), PDV-a od 17%. Ukoliko i dalje budemo držali stalak, rečeno nam je, slijedi nam kazna. U neformalnoj anketi koju smo sproveli na tečnom engleskom bez akcenta, saznali smo da se u svim gradovima Evrope, takvo što ne bi moglo da dogodi. I dok napadne reklame na glavnom HN trgu ostaju, i dok se nove napadne postavljaju (Prva banka CG), problematičan je, izgleda, samo stalak s razglednicama na kojima nema lascivnog sadržaja, niti 10 brdskih zapovijesti, niti brkatih urođenika koji guslama rastjeruju ionako malobrojne ovogodišnje domaće goste..., nego ima samo rafiniranih pejzaža i umjetničke hvale vrijednih foto-motiva Boke Kotorske i Crne Gore as well. Odlučili smo da se borimo, i da ne damo stalak s umjetničkim razglednicama Studija Strugar. Ako je legalna i u vizuri Agencije estetična uvijek puna plastična korpa za otpatke na dva metra od stalka s umjetničkim razglednicama, tada je, promišljamo, problematična odluka Agencije za izgradnju i razvoj HN, po kojima se samo Strugarov stalak, a ne i more nepravilnosti, našao na selektivnom udaru agencijskih poslušnika, inspektorskih dahija.

Ipak, pobijedićemo. Jer se nismo povukli, jer nismo ustuknuli pred alogičnošću. Knjižara So je borac. Umjetničke razglednice Boke Kotorske i naše su slike. I te su slike sve pisane. Mi nemamo u ponudi niti sveske, niti olovke. Pred vratima imamo sliike, a unutra pisane radnje, stanja i zbivanja.

Ovih dana imamo posla sa sve kulturnijim mušterijama.

To je uvijek tako, što ljeto više odmiče. Onima koji se i dalje, po slovu svog obrazovanja školovanim knjižarima obraćaju na – ti, mi diskretno u kesu s kupljenom knjigom, stavljamo flyer: „Molimo cijenjene mušterije da se knjižarima ne obraćaju na – ti.“ Jer, ne ide da smo s profesorima na per tu. Za kog su onda vraga ti ljudi sticali diplome, za kog su onda vraga uvijek bolji, po svakodnevnom realnom iskustvu, i učinkovitiji od uposlenika iz lokalnog turističkog saveza? U Knjižari So turist-namjernik uvijek saznaje, na mnogim jezicima, i o godinama, i o narodima i o jezicima. I o svemu u vezi s tim.

Mjesečna top lista najpodavanijih knjiga u Knjižari So godinama je dostupna na www.knjigainfo.com. Jedna smo od tek dvije zalivske klasične knjižare od čijeg prodajnog profila zavisi konačna lista najprodavanijih naslova u Srbiji, Crnoj Gori s Bokom Kotorskom, i u Republici Srspkoj.

Nivo koji imamo, i koji se tokom svake sezone iznova posvjedočuje, mukotrpno je građen. Gotovo svakodnevno, dobijamo neposredne pohvale da knjižare nalik Knjižari So ne postoji ni u Beogradu. Naravno, postoje, postoje i bolje, s tom razlikom da u hercegnovskoj Knjižari So rade istinski posvećenici, ljubitelji pisane riječi, tvorci književnosti na srpskom jeziku, i ostali, a što se i nba prvi pogled, i samim činom vizuelne inicijacije po svemu fondu – mora da osjeti.

Knjižara So, mjesto je od dobrog ukusa, jer su dobre knjige uvijek – so. Baš kao što je to i tim intelektualaca posvećen uvidu u to što sve krije ova zalivska, pisana, Ali Babina pećina.

Prof. Nikola Malović